Jučer je na Fakultetu političkih nauka održana regionalna debata na temu „Šta da nova ljevica Balkana radi s prošlošću“. U prepunoj čitaonici Fakulteta, gdje se tražilo i mjesto više, učesnici su fokus pažnje usmjerili na istorijski revizionizam koji sve više uzima javni prostor regiona, dok se antifašizam ispoljava tek u komemorativnim svečanostima, prigodnoj ikonografiji i parolama. Nelagoda prošlosti stavlja ljevicu u neugodan položaj – da li se njome baviti i kojom tačno prošlošću – da li onom revolucionarnom, socijalističkom, jugoslovenskom ili onom nedavnom iz perioda 90-tih godina prošlog stoljeća.
Konstatirajući da je ljevica koja se ostvaruje u političkim strankama često defanzivna ili čak saučesnik desnice, na ova pitanja nastojali su odgovoriti lijevi mislioci i politički aktivisti izvan političkih stranaka.
Aneta Lalić iz Zagreba problematizirala je odnos spram proslave ustanka u Srbu, koji je u sred jačanja historijskog revizionizma u susjednoj Hrvatskoj postao sporno mjesto u kojem je kontroverzan sam čin ustanka – oružani ustanak protiv ustaša, koji se sada hoće kriminalizirati. Lalić konstatira kako je ovaj događaj u središtu političkog djelovanja i centar političke borbe, on skrivenu ideologiju čini vidljivom na konkretnom primjeru.
Iz Marksisitčke organizacije „Crveni“, Filip Šaćirović govorio je o problemu pomirenja četnika i partizana na primjeru Kozare. Kontradiktorna priroda samog tog čina, po Šaćiroviću, vidljiva je i u činjenici da je dosta Srba stradalo od četničke ruke na području Kozare samo zbog toga što su za razliku od tadašnjeg poretka – u komunističkom pokretu vidjeli nagradu veću od moguće kazne – pokred koji je promovirao sve one vrijednosti koje danas uživamo i smatramo ih normalnošću.
Bakir Nakaš, predsjednik SABNOR-a Bosne i Hercegovine, nadovezujući se na prethodno izlaganje, osvrnuo se i na problem razjedinjenosti antifašističkih organizacija u Bosni i Hercegovini, aludirajući na to kako je SUBNOR u Republici Srpskoj postao dio vlasti, jačajući tako historijski revizionizam, posebno zbog njihovog nekritičnog odnosa spram 9. januara kao Dana Republike Srpske koji je u svojoj sadržini dokinuo važenje svih odluka AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a.
Damir Nikšić, iako sada politički aktivan, svoje je aktivističko djelovanje počeo izvan stranaka. On se osvrnuo na svoj angažman – nudeći ideju kako ljevica treba da priča o historiji koja je sada, dominantno, prostor desnice. Nikšić je mišljenja da također treba podsjećati i slobodno govoriti o porijeklu brojnih političkih vrijednosti koje danas uživamo – a koje u svojoj pozadini imaju antifašističku ili ljevičarsku sadržinu poput 8. marta, 1. maja, 25. novembra i sl.
Nekadašnji aktivista Saveza komunista Bosne i Hercegovine, Duško Malešević zaključio je izlaganja panelista govoreći o Jugoslaviju kao spornom i simboličkom mjestu Jugoslavije. Ona je, po njemu, veći problem od samog komunizma, upravo zbog njene multietničke prirode koja stoji s onu stranu današnjih koncepata etnički čistih nacionalnih država koje svoju legitimaciju pronalaze upravo u komunističkim antivrijednostima.
Na poslijetku ove rasprave, prof. dr. Nerzuk Ćurak dao je zaključna i kritička razmatranja ove debate kojom je moderirala Svjetlana Nedimović sa Univerziteta u Barceloni, nakon kojih je uslijedila rasprava. Profesor Ćurak akcentirao je problem kako viđenje svijeta iz ugla tzv. nove ljevice predstavlja minorizirano mišljenje što mu onemogućava efektno djelovanje. Ona je, drugim riječima, isprazna sintagma i subjekt kojeg nema, a koji se hoće sukobiti sa prošlošću koje ima. To efektno djelovanje, prema njegovim uvidima, također je opterećeno i sektašenjem na ljevici. Uočavajući i greške takve jedne ljevice, koja u nekritičkom odnosu spram vlastite prošlosti često zauzima istu stranu kao i ekstremna desnica, nova ljevica Balkana treba kroz aktivno djelovanje istovremeno proizvoditi i teoriju, u kojoj prošlost mora postati emancipatorski potencijal na način da promovira zajedništvo, a ne prostor konzerviranja vječnih istina, čime se politička desnica služi.
Inače, debata je realizirana uz podršku programa Europske unije Horizon 2020 za istraživanje i inovaciju (Grant 649307) i fonda Humanities in the European Research Area (Grant HERA.15.057 The Debt).
