Doktorski studij – Uvod

1. Razvoj i značaj doktorskog studija

Na osnovu Pravila studiranja za treći ciklus studija na Univerzitetu u Sarajevu (u daljem tekstu Pravila) koja su usvojena na sjednici Senata Univerziteta u Sarajevu 29.04.2009 i odobrena od Upravnog odbora Univerziteta 11.05.2009.godine Fakultet političkih nauka Sarajevo pokrenuo je inicijativu i prijedlog za organiziranje studija trećeg ciklusa.

Na osnovu Elaborata za pokretanje studijskog programa interdisciplinarnog doktorskog studija, kojeg je odobrio Senat Univerziteta u Sarajevu, u školskoj 2011/2012 godini, upisana je prva generacija doktoranata na istraživačka polja: Politologija, Sociologija i Sigurnosne i mirovne studije.

U školskoj 2014/2015 godini po proširenom i inoviranom Programu, upisana je druga generacija polaznika doktorskog studija, na tri istraživačka polja prve generacije, kojem je priključen i studij na istraživačkom polju Socijalni rad.

U školskoj 2013/2014 godini, pod okriljem Fakulteta političkih nauka Sarajevo, a na osnovu usvojenog Programa, pokrenut je doktorski studij za istraživačko polje Komunikologija.

Prethodne napomene govore o kontinuitetu i razvoju doktorskih studija na Fakultetu političkih nauka Sarajevo.

Ovaj Program za školsku 2016/2017 godinu predstavlja objedinjeni, interdisciplinarni doktorski studij za svih pet istraživačkih polja koja su u domenu Fakulteta na sva tri nivoa studija: Politologija, Sociologija, Sigurnosne i mirovne studije, Socijalni rad i Komunikologija.

Pokretanje i organiziranje doktorskih studija kruna je univerzitetske reforme, sinergijski poduhvat koji omogućuje prepoznavanje Fakulteta kao certificirane i akreditirane visokoškolske ustanove. Fakultet političkih nauka Sarajevo baštini dugu historijsku tradiciju izučavanja društvenih znanosti, pa se organizacija doktorskih studija nadaje kao prirodni i logičan nastavak višedecenijske egzistencije naše akademske zajednice kao nastavno-naučne ustanove.

Fakultet političkih nauka već se nametnuo u našem javnom i akademskom prostoru ali i unutar regionalnog akademskog i istraživačkog konteksta kao zajednica koja uz naslijeđene matrice mišljenja i djelovanja afirmira i nove pristupe u znanosti koji su rezultat relevantne konekcije i prisustva određenog broja naših nastavnika i suradnika u akademskom i javnom prostoru naše zemlje, regije, Evrope i svijeta.

Skloni smo uvjerenju da je Fakulteta političkih nauka ona visokoškolska adresa koja s punim pravom može ponijeti epitet organizacione jedinice sarajevskog Univerziteta čiji akademski kadar sa svrhom i razlogom istražuje i misli  bosanskohercegovačku, regionalnu, evropsku i svjetsku društvenost te je kao takav spreman ponuditi i doktorski studij sukladno zahtjevima epohe i u duhu relevantnog i kompetentnog akademizma.

Pred istraživačima društvenih znanosti veliki su izazovi. Doktorski studij, sinteza je naših mogućnosti, kompetencija i anticipacije razvoja zanstvenih disciplina sukladno kadrovskim kapacitetima ali i suradnji sa drugim visokoškolskim i istraživačkim institucijama, u zemlji, regiji, Evropi i svijetu.

Proces europeizacije društvenih procesa podrazumijeva i europeizaciju znanja a to znači i institucionalno normiranje akademske prakse na novim premisama, ali i korištenje pozitivnih iskustava bosanskohercegovačkog akademizma.

Na osnovu prethodnih ulaznih parametera i ključnih spoznaja o procesu doktorskih studija u evropskom istraživačkom prostoru, došli smo do zaključka da Fakultet političkih nauka ima sve preduvjete da ostvari kontinuitet na trećem ciklusu studija i organizira doktorski studij pod općim nazivom INTERDISCIPLINARNI DOKTORSKI STUDIJ IZ DRUŠTVENIH NAUKA, na svim istraživačkim poljima koja su u njegovoj djelatnosti.

2. Evropski akademski prostor i istraživanje društvenih znanosti

Društvene znanosti, bez obzira na dominaciju pozitivističkog diskursa koji relativizira nastojanja istraživača društva da bez ideoloških limita prodiru u dubinske strukture našega svijeta, sve više dobijaju i dobijat će na značaju. Ta ocjena se odnosi kako na lokalnu zajednicu tako i međuovisni svijet u cjelini. Demokratska tranzicija bosanskohercegovačke države i društva u tom kontekstu nadaje se kao istinski znanstveni izazov, a uloga istraživača društva u promišljanju problema koji priječe dalji napredak naše zemlje od iznimne je važnosti, bez obzira je li ta važnost prepoznata ili nije u upravljačkim strukturama koje donose odluke. Mi se sami moramo izboriti za svoju relevantnost, koristeći sopstvene potencijale i društvene mehanizme koji nam stoje na raspolaganju.

Harmonizacija bosanskohercegovačkih standarda i normi sa evropskim standardima i normama, odnosi se i na Univerzitet koji ne smije robovati naslijeđenim matricama mišljenja i djelovanja ali isto tako koji ne smije pristati na instrumentalističku ulogu intelektualnog logističara neoliberalizma. Jednostavno rečeno, u organizaciji doktorskih studija i ispunjavanju akademskih obaveza evropski znanstveni i institucionalno-normativni standardi su ultimativna norma, a u promišljanju istraživačkih problema individualna sloboda nastavnika i istraživača (koja uključuje  i afirmaciju nepopularnih znanstvenih i slobodarskih mišljenja) ostaje ključni uvjet znanstvene autonomije.

Društvene znanosti su od osobite važnosti za dalji društveni i demokratski napredak Bosne i Hercegovine. Taj aksiomatski sud osobito se tiče našeg Fakulteta kao cjeline i svih odsjeka u čijim se nastavnim planovima i programima izučavaju discipline važne za svekoliku društvenu transformaciju Bosne i Hercegovine. Ta ocjena odnosi se kako na izučavanje fundamentalnih teorijskih disciplina, tako i aplikativnih, bez kojih naši studenti ne bi bili osposobljeni za zahtjevni svijet prakse.