Drugi dan konferencije „Politike izgradnje mira u regionu: opterećenja prošlosti i vizije budućnosti” započeli smo panelom: Interpretacija Bosne i Hercegovine u nacionalnim vizurama. Dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevo prof.dr. Šaćir Filandra se na početku obratio učesnicima konferencije, te naglasio kako su bosanskohercegovačke različitosti bile uvijek na iskušenju i kako se nada da će proces europeizacije BiH biti „harmonizacijska snaga“ u regionu. Prvi panel konferencije je moderirao profesor Asim Mujkić sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Judith Brand iz forumZFD naglasila da je suočavanje sa prošlošću bit ove organizacije.“ Nada se će ova konferencija donijeti neke značajne zaključke za budućnost.
Dejan Jović Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu koji je imao izlaganje na temu: Izgradnja mira u teorijama međunarodnih odnosa: primjenjivost na regiju Zapadnog Balkana. Kaže:
„Pitanje rata i mira predstavlja centralnu temu u teorijama međunarodnih odnosa. Od svojeg osnivanja kao akademske discipline (nakon Prvog svjetskog rata, posebno u djelima E. H. Carra), one su postavljale pitanje: kako osigurati trajni mir, odnosno kako spriječiti novi rat. Tri su glavna pristupa razvijena u trima najznačajnijim teorijama međunarodnih odnosa. U realističkoj teoriji, mir se postiže uravnoteživanjem moći između relevantnih aktera, a to su – u okviru vestfalskog sustava država – suverene države. U liberalnoj teoriji međunarodnih odnosa, mir se postiže transformacijom svih država u liberalno-demokratske. Na tragu Kantova pristupa pitanjima samoobnavljajućeg mira, teorija demokratskog mira (Doyle i dr.) polazi od tvrdnje da demokracije (odnosno: liberalne demokracije) međusobno ne ratuju. U konstruktivističkoj teoriji, mir se gradi promjenom percepcije drugoga, i njegovim pretvaranjem iz Neprijatelja u Prijatelja, ili barem – u mirnog susjeda. Rat je, nasuprot tome, proces pretvaranja dojučerašnjeg mirnog Susjeda (pri čemu ideja komšiluka ima posebno mjesto) u Neprijatelja.“
Profesor Šaćir Filandra je imao izlaganje na temu: Politike povijesti – (de)konstrukcija narativa. „Povijesna svijest je gradivni dio socijalne i političke svijesti. Budući da je ljudska egzistencija povijesno isposredovana u svim njenim manifestacijama, a prije svega svijest o sebi u vremenu i prostoru, hermeneutički se nastoje osmisliti na način da se ljudskoj egzistenciji da povijesni smisao. Povijest kao telos spasa, individualnog i kolektivnog osmišljavanja egzistencije, na političkoj razini u višeetničkom društvo, kakvo je bosanskohercegopvačko, neminovno proizvodi sukobe interepretativnih narativa kroz prizmu kolizija učitanih smislova egzistencije. Rad ima ambiciju pokazati subjektivni karakter povijesnih narativa u Bosni i Hercegovini, determinante njihova nastanka i razvoja, zajedničke odlike te perspektive mogućeg razvoja.“
Damirka Mihaljević s Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Mostaru je prezentirala svoj rad na temu: „Političko obrazovanje kao odgovor na probleme demokratizacije u BiH“. Naglasila je da „demokratizacija nije jednoznačan pojam,“ te „demokratska tranzicija je neizvjestan proces. Demokratija može biti namentuta svim društvima, a to da li će doći do demokratizacije zavisi od vrijednosti u društvu.“ Kultiura se „ne može nametnuri, ona se mora naučiti. Novi dizajn države BiH ne može postići željene rezultate bez poticanja demokratske kulture.“
Profesor Sead Turčalo sa Fakulteta političkih nauka, Univerziteta u Sarajevu imao je izlaganje na temu „Interpretacije domovine/otadžbine u nacionalnim obrazovnim platformama: Etničko kodiranje Bosne i Hercegovine“. Kaže: „Geografija i historija trebaju pomoći razvijanju osjećaja pripadnosti Bosni i Hercegovini. Školski udžbenici trebaju promovisati šire društvene vrijednosti. U udžbenicima se nekritički glorificiraju pripadnici sopstvene etničke grupe.“ Kada je riječ o dvije škole pod jednim krovom smtra da praksa „odvajanja im za cilj discipliniranje društva i brisanja individualiteta. Nastavni planovi i programi se koriste samo kao legitimizacija društvenog poretka. Školski program RS-a se odvija po nastavnom planu i programu iz Srbije. U bosanskom nastavnom planu programu se ignorira podjela na entitete.“
Profesor Slavo Kukić sa Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Mostaru prezentirao je svoj rad na temu: Nordijiski model kao riješenje za Bosnu i Hercegovinu. „Za Nordijske narode: Međusobni odnosi idu u zajedničku korist. U njihovoj povijesti je bilo perioda mira i sukoba. Postoje mnoge zajedničke crte. Stoljećima napadani i pokoravani. Nakon ratova uspostavljali su međusobne saveze. Prve na tlu Evrope shvatile da nema koristi od gledanja unatrag. Ideja zajedništva u Nordijskim zemljama ojačano je zajedničkim institucijama. BiH, Srbija, Crna Gora i Hrvatska podsjećaju na Nordijski prostor. Značajno je zajedničko kulturno naslijeđe ovih zemalja. Nordijski model kao jedan od mogućih modela. Suđenje za ratne zločine kao pretpostavka zajedničku budućnost.“
Asim Mujkić je prezentirao svoj rad Klasni karakter (ne)mira: slučaj Bosna i Hercegovina. „Nećemo reći ništa novo ako ustvrdimo da period od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas karakterizira apsolutna dominacija etnonacionalističke paradigme u proizvodnji jednog nestabilnog političkog poretka koji je uvijek na granici konflikta. Ali, ono što se često ispušta iz vida pri takvim konstatacijama je, a sasvim u duhu revolucionarnih i potom tranzicijskih gibanja otpočetih 1989, da je krajnji referentni okvir bez kojeg ne bi bilo ni nacionalizama ni njihovih ideološki sveobuhvatnih mehanizama – kapitalizam. Tek unutar kapitalističkog referentnog okvira etnonacionalistička ideološka proizvodnja dobija svoj puni smisao. Naime, iza nasilnih povlačenja novih etničkih i političkih granica prema modelu nacionalne države neometano, ali prilično neopaženo, povlačile su se neke drugačije granice, granice klase i moći, i te granice su danas, čini se, jedine čvrste granice, odnosno jedine koje su zbilja važne. To su granice između klase etnopolitičkih poduzetnika i ostatka društva koje čine njezini etnički podanici. Potrebno je, dakle, sagledati što to dejtonski mehanizmi demokratskog predstavljanja proizvode, odnosno kakve tipove ‘jedinstva’ oni proizvode od prostog empirijskog multipliciteta bosanskohercegovačkog stanovništva.“
Pozivamo studente i studentice i ostale zainteresirane da nam se pridruže na konferenciji danas i naredna dva dana. Radni jezici su engleski i BHS. Agenda konferencije
#fpnunsa #dwpBalkan
