Panel šest je bio na temu „Budućnost izgradnje mira u regiji“ , a moderator je bio Nemanja Džuverović, sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Monika Plamberger, Odsjek za socijalnu i kulturnu antropologiju Univerziteta u Beču predavala je na temu „ Prošlost kao potencijalni resurs za budućnost? Nostalgija za Jugoslavijom i njezino značenje upraksama „prelaska granica“. Govorila je od načinu „prelaska granica“ u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Naglasila je „Dok prevladavaju nacionalne podjele, moguće je svjedočiti suptilnim pokušajima „prelaska granica“ čak iu onim područjima koja su najviše pod utjecajem podijela koji je prouzročio rat, poput Mostara, grada koji je ostao podijeljen na bošnjačku i hrvatsku stranu.“
Dražen Barbarić, sa Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Mostaru govorio je o temi „Demokratizacija političkog krajolika ili o slobodi „lošeg izbora“. On je govorio o današnjem političkom krajoliku i kolektivnom pamćenju. Naglasio je da „Putem političkog krajolika dominantna skupina unutar političke zajednice ispoljava vlastite narativne kodove i strukturira prostor prema vlastitom liku i potrebama.“ Pored toga postavlja pitanje „da li politička zajednica svoje demokratsko pravo konstrukcije vlastitog političkog krajolika može iskoristiti kao „slobodu lošeg izbora“, bilo u estetskom ili moralnom smislu?“
Valida Repovac Nikšić sa Fakulteta političkih nauka, Univerziteta u Sarajevu, govorila je o temi“ Reafirmacija kozmopolitskog društva u regiji“. U svome izlaganju govorila je o stanju kozmopolitizma u društvu i povezivanja unutar regije. Naglasila je „da je od krucijalne važnosti raditi na reafirmaciji i produbljivanju postojećih, kao i ohrabrivanju kreiranja novih, ovovremenih/savremenih, racionalnih i individualnih veza u društvu; društvenih veza koje prevazilaze sve vrste poznatih nam partikularizama, tradicionalnih i gotovo iracionalnih kolektivizama baziranih na vjerskoj/etničkoj pripadnosti i nacionalnim mitovima “krvi i tla”.“
Damir Kapidžić, sa Fakulteta političkih nauka, Univerziteta u Sarajevu, govorio je o temi „Odnos političkih stranaka u Jugoistočnoj Europi prema naslijeđu rata“. On je govorio o radu političkih stranaka u regionu i njihovom nošenju sa prošlošću. „Ovaj rad istražuje odnos pojedinih političkih stranaka u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini spram dva događaja opterećena ratnim naslijeđem: prava uporabe ćirilice u Vukovaru i obilježavanja genocida u Srebrenici. Analizom predizbornih kampanja na lokalnom nivou, te reakcija iz susjednih država se želi steći bolje razumijevanje utjecaja rata na političko pozicioniranje stranaka danas.“
Nemanja Džuverović sa Fakulteta političkih nauka, Univerziteta u Beogradu govorio je na temu „Značaj lokalnog konteksta za liberalnu izgradnju mira: slučaj SFRJ“. On je govorio o kulturi za vrijeme SFRJ i koliko je ta kultura utjecala na liberalnu izgradnju mira u današnjim društvima. Analizirao je „u kojoj meri političke, ekonomske i društvene okolnosti, prisutne u zemlji pre intervencije, utiču na održivost (kvalitet) liberalnog mira.“
Nermina Mujagić, sa Fakulteta političkih nauka, Univerziteta u Sarajevu, govorila je na temu „Balans neprijateljstva kao ključna prepreka u izgradnji mira u BiH“. U svom izlaganju ona je govorila o međusobnim suprotstavljanjima političkih predstavnika tri dominantne etničke skupine u Bosni i Hercegovini i na koji način one zaustavljaju razvoj Bosne i Hercegovine. Naglasila je da „Otvoreni, vještački, medijski posredovan sukob na relaciji Srbi-Hrvati i Bošnjaci s vremena na vrijeme oscilira tako što predstavnici dva naroda koaliraju protiv trećeg.“
