


Sarajevo, 14.04.2019.
MEĐUKULTURALNO RAZUMIJEVANJE I SARADNJA MLADIH U BOSNI I HERCEGOVINI
Završena je implementacija i trećeg seta aktivnosti Projekta Međukulturno razumijevanje i saradnja mladih u Bosni i Hercegovini pod vodstvom Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (koordinatorice doc. dr. Sarina Bakić i doc. dr. Ehlimana Spahić) a uz podršku UNESCO-a. Ovaj Projekat je dio okvirnog Projekta Dijalog za budućnost.
Nakon predavanja 11.04.2019. o metodama i tehnikama promocije institucija kulture i umjetnosti u Bosni i Hercegovini te predavanja o metodama i tehnikama promocije kulturno-historijskog naslijeđa koja je učesnicama i učesnicima Projekta održao prof. dr. Veldin Ovčina iz Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru, naredni dan, 12.04. 2019. su realizirane dvije studijske posjete. One su obuhvatale Mostar i Trebinje.
Studijska posjeta Mostaru je realizirana organizovanom posjetom Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru. Studentice i studente je pozdravio direktor HNK Mostar, Ivan Vukoja, te su zajedno sa zamjenicom direktora Kazališta, Antonelom Pehar obišli zgradu HNK, garderobu, izložbu fotografija i plakata predstava ovog značajnog pozorišta u Bosni i Hercegovini. Studenticama i studentima je predstavljen kratak historijat Hrvatskog narodnog kazališta, repertoar i ostale aktivnosti koje su dio programa i strategije HNK Mostar. Antonela Pehar je istakla rad Dramskog studija mladih HNK Mostar koji predstavlja besplatni edukacijski program ove institucije a namijenjen srednjoškolcima, studentima i svim mladim ljudima mlađim od 26 godina. Ovaj Program se sastoji od različitih radionica, seminara i drugih različitih vidova učenja kada je u pitanju dramsko obrazovanje i dramski odgoj. Na ovaj način se madi pripremaju i za aktivno učestvovanje u svojoj zajednici, poduzimanju inicijativa, jačaju svoje samopouzdanje i što je veoma važno, jača se doprinos kulturi dijaloga kroz razmjenu stavova, mišljenja i vrijednosti sa drugim mladim ljudima. Učesnici Projekta su svojim pitanjima za Antonelu Pehar i razgovoru sa njom, potvrdili značaj rada na razvoju kulturnih navika građana, naročito mladih te potvrdili značaj umjetnosti za razumijevanje i saradnju među ljudima u cijeloj Bosni i Hercegovini, s posebnim akcentom na Grad Mostar.
Nadalje, studenti i studentice su posjetili Muzej Hercegovina u Trebinju, gdje su domaćini bili kustosi muzeja Stanka Jokanović, arheolog i Simo Radić, istoričar. Nakon predstavljanja istorijata grada Trebinja, zajedničkom šetnjom kroz centar Trebinja te razgovoru o značaju i ulozi pjesnika Jovana Dučića za Trebinje, učesnici Projekta su imali priliku pogledati cjelokupni legat Jovana Dučića svom gradu. Pogledali su etnografsku zbirku života i rada stanovništva Trebinja i Istočne Hercegovine, s naglaskom na nošnju, način života, običaje i ukupnu tradiciju ovog dijela Bosne i Hercegovine. Učesnici su obišli i istorijsko i arheološko odjeljenje ovog Muzeja.
Nakon posjete Muzeju Hercegovina, studenti i studentice su vidjeli Osman pašinu džamiju koja je sagrađena 1726. godine prema zahtjevu Osman paše Resulbegovića, jednog od osnivača Trebinja. Ova džamija je u ratu 1993. godine bila zapaljena i srušena, te je 2005. godine konačno obnovljena i otvorena. Nalazi se u Starom gradu i predstavlja jednu od najljepših džamija u Hercegovini. Učesnici Projekta su nedaleko od Osman pašine džamije vidjeli i Katedralu Rođenja Blažene Djevice Marije iz 1884. godine i Saborni hram Svetog Preobraženja Gospodnjeg iz 1908. godine. Sva tri objekta kulturno-historijskog naslijeđa se nalaze u neposrednoj međusobnoj blizini.
Učesnici Projekta su obišli jedan od najinteresantnijih savremenih turističkih tačaka u Trebinju, a to je Anđelkina kapija. U pitanju je jedna vrsta modernog kulturološkog fenomena, gdje je obična kapija u Starom gradu Trebinja postala turistički simbol grada jer je na tom mjestu snimana jedna od najgledanijih i masovno prihvaćenih televizijskih serija na cijelom Balkanu i šire „Ranjeni orao“, snimljena prema istoimenom romanu srbijanske književnice Mir Jam. „Izmišljena“ je baš kao i čuveni Julijin balkon u Veroni, koji je Šekspirova umjetnička imaginacija, ali uz malo poslovne domišljatosti – ovaj balkon je postao turistički i kulturni simbol ovog grada u Italiji. I Turistička zajednica u Trebinju je na sličan način Andjelkinu kapiju iskoristila za promociju turizma u Trebinju te je Kapija postala nezaobilazno mjesto za posjete domaćih i stranih turista.