Promocija knjige „Porodica i rat“, profesora dr. Izeta Beridana, promovisana je na Fakultetu političkih nauka 27. novembra. Promociji su prisustvovali rektor Univerziteta u Sarajevu gospodin Rifat Škrijelj, članovi Akademije nauka i umjetnosti BiH, nastavnici i saradnici Fakulteta političkih nauka, bivši i sadašnji studenti Fakulteta, javne ličnosti, te mnogobrojni prijatelji i porodica profesora Beridana. Stručna stajališta o knjizi, kompleksnom procesu njene geneze, te samoj njenoj relevantnosti u kontekstu bh. postratnog društva, iznijeli su akademik prof. dr. Slavo Kukić, prof. dr. Jusuf Žiga, prof. dr. Nerzuk Ćurak, te dekan FPN-a – prof. dr. Šaćir Filandra.
Knjiga „Porodica i rat“ nastala je kao finalni rezultat dugotrajnog, iscrpnog i kompleksnog istraživanja, ali i autorove ambicije da fenomen rata prevashodno osvijetli sa empirijski i teorijski utemeljenog aspekta. Akademik Kukić, jedan od recenzenata knjige, akcentirao je činjenicu da je autora stjecaj historijskih okolnosti primorao da fenomen rata neposrednije tretira u kontekstu dešavanja u okviru BiH i regiona u periodu 1991-1995. Govoreći u tom kontekstu, istaknuo je dvije esencijalne etape u nastanku ove knjige, prvu koja se veže za pomenuti period ratnih dešavanja, te drugu koja se referira na objavljene podatke popisa stanovništa 2013. godine.
U cilju traganja za korelacijom između pojmova porodice i rata, prof. Beridan je, analitički pristupivši ovim društvenim fenomenima, obradio i pitanje svojevrsne transformacije elementarne funkcije porodice u ratu i nakon njega. Recenzenti knjige su u okviru svojih izlaganja naročito naglasili kako „Porodica i rat“ ne predstavlja isključivo naučno relevantnu, već za bh. društvo izrazito aktuelnu i značajnu studiju prvenstveno zbog neosporne činjenice da je porodica fundament bez kojeg funkcioniranje ovakvog tipa društvene zajednice u mnogome ne bi bilo ostvarivo.
Dekan FPN-a, prof. dr. Šaćir Filandra, u prvi plan je istaknuo autorovu konceptualizaciju rata kao antihumanističkog fenomena, koji dokida temeljno ljudsko pravo – pravo na život. Naglasio je i kako vrijednost, te znanstvena relevantnost ove knjige, leže prije svega u njenoj endemičnosti. „Autor se bavi subjektivnom stranom odnosa rata i porodice na način da rat i stradanje porodice u njemu analizira kao antropološki fenomen. Beridan pitanje fizičkih i demografskih gubitaka u ratu demistificira, deinstitucionalizira i deetnicizira na način da akcentira ljudske gubitke kao gubitke u porodici, a ne u naciji ili u nekoj drugoj statističkoj društvenoj kategoriji.“, kazao je Filandra.
Usljed postkapitalističkog transformiranja porodice u uvjetima liberalizacije svijeta i života, kao i rastućeg trenda komunikacijske globalizacije, porodica u mnogome gubi svoju tradicionalnu normativnu i odgojnu funkciju. Shodno svemu navedenom „Porodicu i rat“ valja posmatrati kao činjenicu trajne vrijednosti koja na svojevrstan način predstavlja refleksiju i transformaciju bh. porodice, nastalu kao posljedica ratnih dešavanja na ovom području, jer baš kako profesor Beridan ističe: „Knjiga je o ratu, ali je to knjiga sa višeznačnom antiratnom porukom.“
