Univerzitet u Sarajevu kroz saradnju Fakulteta političkih nauka i Katedre za bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine i Državna komisija za saradnju Bosne i Hercegovine sa UNESCO-om organizirali su u ponedjeljak 23. aprila 2018. godine konsultacije o politikama i strategijama medijske i informacijske pismenosti u Bosni i Hercegovini.
Cilj konsultacija jest podsticanje međusektorske rasprave o medijskoj i informacijskoj pismenosti u Bosni i Hercegovini kako bi se pokrenuo proces artikulacije strategije i politika o integraciji medijske i informacijske pismenosti, te adekvatno uključivanje u sistem formalnog i neformalnog obrazovanja. Doprinos konsultacijama su dali brojni sudionici iz relevantnih sektora koji tragaju za novim, kreativnim i održivim mjerama unapređenja medijske i informacijske pismenosti. Komentari i sugestije sudionika konsultacija bit će uvrštene u završnu verziju studije o medijskoj i informacijskoj pismenosti u Bosni i Hercegovini, uključujući preporuke za unapređenje i razvoj politika i strategija medijske i informacijske pismenosti.
Konsultacije su otvorene uvodnim izlaganjem voditelja projekta doc. dr. Emira Vajzovića, rukovodioca Instituta za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, te pozdravnim izlaganjima prof. dr. Rifata Škrijelja, rektora Univerziteta u Sarajevu, dr. sc. Amire Redžić iz Ministarstva civilnih poslova BiH, gospodina Siniše Šešuma, predstavnika UNESCO-ove kancelarije u BiH, i gospođe Željke Šulc iz OSCE BiH.
Doc. dr. Emir Vajzović je u svom uvodnom izlaganju istakao da unapređenje medijske i informacijske pismenosti kao i interkulturalnih kompetencija građana predstavlja ključnu aktivnost UNESCO-ove strategije promoviranja društva znanja i razvoja slobodnih i nezavisnih medija, te da je univerzalni pristup informacijama i znanju preduvjet za ostvarenje otvorenog, inkluzivnog i kohezivnog društva.
„Rasprava o politikama i strategijama medijske i informacijske pismenosti u BiH se oslanjala na UNESCO-ov složeni koncept medijske i informacijske pismenosti koji uključuje kombinaciju znanja, stavova, vještina i praksi potrebnih za traženje, pristupanje, analiziranje, ocjenjivanje, korištenje informacija. U Bosni i Herc
egovini politike medijske i informacijske pismenosti su neophodne ne samo građanima već i vlastima da bi mogle ispuniti svoje uloge u digitalnom svijetu“, naveo je doc. dr. Emir Vajzović.
Također, ove javne politike nude okvir za pronalaženje adekvatnih odgovora na sve aktuelnije probleme širenja različitih oblika lažnih i iskrivljenih vijesti i informacija na internetu. Politike medijske i informacijske pismenosti mogu doprinijeti osnaživanju sve većeg broja građanki i građana da diskutiraju i upravljaju javnim raspravama o relevantnim pitanjima. Ovo otvara prilike za smislen dijalog među građanima različitih etničkih, religijskih, ideoloških i političkih grupa. Nema sumnje da će Bosna i Hercegovina u budućnosti kroz svoju posvećenost evropskim integracijama morati staviti veći naglasak na medijsku i informacijsku pismenost, posebno kroz 10. poglavlje „Pravne stečevine EU-a“ – informacijsko društvo i mediji.
Riječi dobrodošlice prisutnima uputio je prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, te je, istakavši značaj ovog događaja, naglasio da se Univerzitet u Sarajevu zalaže za multidisciplinarni pristup integraciji naučnoistraživačkog rada i obrazovanja, te izgradnji kritičkog mišljenja. Ono je jedino moguće ukoliko našim studentima ponudimo alate za procjenu informacija i dokumenata koje koriste u svom svakodnevnom radu i time omogućimo osiguranje vrhunskog kvaliteta našeg rada.
„U ‘Preglednoj studiji o politikama i strategijama medijske i informacijske pismenosti u Bosni i Hercegovini’ stoji da su politike medijske i informacijske pismenosti potrebne ne samo građanima već i vladama da bi mogle ispuniti svoje uloge u digitalnom svijetu. Ove politike trebaju dosegnuti do svih slojeva stanovništva i spriječiti procese koji vode raslojavanju društva ‒ na one koji imaju pristup informacijama i one koji nemaju; na one koji znaju koristiti digitalne tehnologije i one koji ne znaju; na one koji imaju kompetencije kritičkog analiziranja medijskih poruka i digitalnih informacija i one koji to nemaju“, naveo je rektor Škrijelj te izrazio zadovoljstvo što na današnjem događaju možemo vidjeti punu interdisciplinarnost na djelu.
Dr. sc. Amira Redžić obratila se u ime Ministarstva civilnih poslova BiH i Državne komisije za saradnju Bosne i Hercegovine sa UNESCO-om te navela da je namjera i opredijeljenost Bosne i Hercegovine da nastavi kontinuirano implementirati sve UNESCO-ove konvencije, kao što je dužna i kada su u pitanju opći evropski i međunarodni akti i regule u oblasti koje tretira današnja tema, kao i strategije promoviranja društva znanja. „Može se reći da je preduvjet za ostvarenje dobrog upravljanja društvom upravo dosezanje i ovladavanje i primjena znanja, kao i potpomaganje kao prioritet razvoja slobodnih i nezavisnih medija i univerzalnog pristupa informacijama i znanju“, navela je dr. sc. Amira Redžić.
Podsjetivši da je brz razvoj informacijskih tehnologija doveo do transformacije tradicionalnih medija, a posebno načina stvaranja i diseminacije sadržaja, gospodin Siniša Šešuma, predstavnik UNESCO-ove kancelarije u BiH, istakao je da je zbog ovoga UNESCO 2007. godine predložio medijsku informacijsku pismenost kao jedan novi, složeni koncept. „Taj koncept je krovni pojam koji pokriva razne međusobno povezane i usklađene informacije, kao i medijske i tehnološke kompetencije. To je rezultat potrebe za sinergijom kojom naglašava priliku da se kapitalizira harmonizacija na terenu kako bi se osigurao veći uticaj na društvo. Mediji i informacijska pismenost se tradicionalno posmatraju kao zasebna i različita područja. Informacijska pismenost usredotočuje se na svrhu upoznavanja sa informacijama i na proces na koji se informišemo. Medijska pismenost se susreće sa sličnim pitanjima ali počinje sa druge tačke. Medijski pismena osoba razumije prirodu uloge i funkciju medija i drugih pružitelja informacija u društvu, te kritički procjenjuje informacije i medijski sadržaj. U današnjem društvu 21. vijeka važno je da svaka osoba stekne kompetencije za medijsku informacijsku pismenost, znanje, vještine i stavove. Medijska i informacijska pismenost je važna za svakoga“, istakao je gospodin Šešum.
Gospođa Željka Šulc iz OSCE BiH je prilikom svog obraćanja navela: „Sveobuhvatan pristup sigurnosti, kojem mi u OSCE-u težimo, podrazumijeva da građani sami donose odluke i promišljaju o odlukama o svojoj sadašnjosti i o svojoj budućnosti, a to je, vjerujem, srž medijske pismenosti. Medijska pismenost također podrazumijeva netoleranciju ka mržnji i govoru mržnje. Sveobuhvatan pristup sigurnosti zahtijeva i pretpostavlja i borbu protiv lažnih vijesti, protiv lažnih informacija i protiv propagande. Medijska informacijska pismenost po našem mišljenju podrazumijeva i sopstvenu odgovornost i pozivanje na odgovornost jer je odgovornost preduslov za sigurnost, preduslov za demokratiju, pri čemu mislimo na stvarni garant poštivanja ljudskih prava i sloboda u Bosni i Hercegovini i šire.“
Osnovne preporuke konsultacija idu u pravcu harmoniziranja javne politike i razvoja novih politika i strategija gdje je to neophodno. Značajno je razviti koncept medijske i informacijske pismenosti koji će biti prilagođen formalnom i neformalnom obrazovanju, te shvatiti značaj osnaživanja interdisciplinarnih akademskih programa ali i u kontekstu cjeloživotnog učenja kako bi se izgradilo okruženje za kontinuirani razvoj potrebnih vještina za aktivno građanstvo i zapošljavanje. Bit će nužno jačati uloge biblioteka i informacijskih ustanova i drugih ključnih aktera u procesu cjeloživotnog obrazovanja, posebno učenja uz podršku novih medija i tehnologija, kao i prenošenja znanja medijske i informacijske pismenosti širokim korisničkim zajednicama.
Ova aktivnost je organizirana u sklopu projekta „Izgradnja povjerenja u medije u Jugoistočnoj Evropi i Turskoj“ koji finansira EU-UNESCO.
(Izvor: www.unsa.ba)
