Istraživački radovi studenata II godine Master studija odsjek ŽURNALISTIKA/KOMUNIKOLOGIJA

Poštovani studenti, studentice, pred vama je buket ovogodišnjih istraživačkih priča ili tema koje su sačinili i istražili studenti i studentice pete godine Komunikologije, i redovni i vanredni, na predmetu Istraživačko novinarstvo.

Teme su birali sami. Teme su, vidjet ćete i sami, vrlo zanimljive.

Redovni studenti su svoje teme postavili u wordovskom tekstu, ali i u zanimljivoj PP prezentaciji pa Vam je sve na uvidu. Vanredni studenti su svoje istraživačke priče ponudili u wordovskoj varijanti. I njihove su teme veoma zanimljive.

U toku nastave na predmetu istraživačko novinarstvo, rodila se zanimljiva ideja koju su predložili studenti pete godine o dodjeli nagrade ‘Nino Ćatić’ za najbolju priču. Ove godine su odlučili sami da nagrade kao najpotresniju i najzanimljiviju priču koja se tiče biografije ovog mladog studenta žurnalistike. Naime, Nino Ćatić je u osvit agresije na BiH studirao u Novom Sadu i bio godina otprilike kao išto su autori ovih priča. Vrativši se kući na Bajram, nije dočekao nastavak studija niti diplomu. Ubijen je u srebreničkoj genocidnoj golgoti, 1995. godine, i od njega je pronađen tek jedan prst. Njegovo djelo na ovaj način nastavlja živjeti kao potresno svjedočanstvo i sjećanje na prekinutu mladost, na nenapisane istraživačke priče i na sve što jedan genocid može značiti.

Nagrađena je priča Envere Muminović pod nazivom – „Komparativni pogleda na iskustva i izvještavanje o genocidu“, koja je i sama doživjela i preživjela srebrenički genocid.

Predmet:

Prijedlog za pokretanje nagrade za najbolji studentski rad koji će nositi ime „Nino Ćatić“ na FPN-u

Poštovani,

Obraćamo Vam se u ime studenata druge godine master studija odsjeka Komunikologija za pokretanje i osnivanje nagrade za najbolji studenski rad „Nino Ćatić“.

Nihad Nino Ćatić rođen je 29.08.1969 god. u Srebrenici. Osnovno i srednje obrazovanje stiče u svom rodnom gradu. On je prijeratni student Žurnalistike na fakultetu u Novom Sadu. U aprilu mjesecu 1992. godine iz Novog Sada u rodnu se Srebrenicu sa fakulteta žurnalistike vratio Nino Ćatić. Došao je na Ramazanski bajram. Da posjeti roditelje i svoje najmilije. Već tada obdaren Božijim darom pisanja, darom uobličavanja svijeta u poeziji i prozi, nekako je bolje i dublje gledao tu svoju kotlinu srebreničku. Sjeta i tuga. Sve se sastalo u Nini i u toj Srebrenici.

Sve ratne godine Nino je proveo u Srebrenici gdje je uređivao lokalno glasilo „Srebrenički glasi“ i bio jedan od glavnih animatora kulture u enklavi. Pored poezije, Ćatić je pisao i drame od kojih izdvajamo „Odmetnike“. Njegovu riječ i glas pamtimo iz onih najdramatičnijih dana za Srebrenicu i Bosnu i Hercegovinu. Njegove izvještaje iz grada koji umire i nestaje, koristili su svi državni mediji. Poslije srebreničke tragedije Ninu više niko nije pominjao. Ono što se pouzdano zna je nemilosrdna činjenica da na slobodnu teritoriju nikad nije stigao. Njegova pisana riječ, stih, bezazleni pogled odraslog dječaka nadojen smijehom, vječno će blistati ozračjem zavičaja u vječnoj uspomeni onih koji su ga cijenili i voljeli. “Ljudi beznađa” su neizbrisiv trag vremenu i ljudima za kojima je otišla sva naša radost, ljubavi nadanja. Tijelo Nihada Nine Ćatića još uvijek nije pronađeno.

S obzirom da je riječ o našem kolegi po struci i jednoj od žrtava genocida, predlažemo da se nagrada nazove po njemu jer tako želimo da ostane trajno sjećanje kako na počinjeni genocid tako i na njegov doprinos struci novinarstva i odbrani enklave.

Iskreno se nadamo da će prijedlog biti usvojen, te da će se na taj način uvidjeti značaj samog novinarstva a i značaj našeg kolege Nine Ćatića za novinarstvo. Također predlažemo da svečanost uručenja nagrade bude 7. April.

Studenti II godine Master studija.

RADOVI:

Komparativni pogled na iskustva i izvještavanje o genocidu

Društvene mreže – spinovanje u postizbornom periodu u Bosni i Hercegovini

EDUKATIVNI DJEČIJI PROGRAMI U BOSNI I HERCEGOVINI

EDUKATVNI DJEČIJI PROGRAMI U BOSNI I HERCEGOVINI

Fenomen vakcina u BiH

HAARP

Nargilhane u Sarajevu

NAVIJAČKO NASILJE

NERAVNOPRAVNOST KOD ZAPOŠLJAVANJA

Neravnopravnost kod zapošljavanja